MY STORY PART I
Rodjena sam u Sarajevu. Bio je to relativno fin zivot za mene (ne sjecam se, al valjda je tako). Jednog dana (imala sam2-3 godine) moji roditelji odlucise da odemo u posjetu nani koja je zivjela u Kaknju.Krenuli smo vozom sa vrlo malo stvari. Ne znam je li to bila sreca il nesreca, jer se sutradan zaratilo.Sreca, jer za vrijeme najvece krize u Sarajevu nisam bila tu. Nesreca, jer su nam sve stvari ostale,ukljucujuci i auto, tako da smo bili bukvalno bez icega.U ratu se rodio moj brat.Mislili smo da ce umrijet, ali na svu srecu nije. Ubrzo nakon njegovog rodjenja, rat je zavrsen. Zivjela sam u Kaknju do '96-te i onda smo se ponovo vratili u Sarajevo.Krenula sam u skolu i otad nista nije isto.Od prvog do petog razreda- gnjavaza, ali poslije...kad se samo sjetim. Prve ljubavi i "problemi" koje one donose...
Hej samo jos da vam se pohvalim.Odo ja sutra na more i mislim da me nece biti dugo pa vas molim da se ne ljutite ako ne budem pisala.
I PLS NEMOJTE ME ZABORAVIT!! BYE


Ivracam se ja danas iz skole (isla sam po knjizicu i svjedocanstvo) i u sebi lagano pjevusim onu:STO JE DANAS LIJEP I SUNCAN DAN LA LA... kad odjednom ko da me nest opalilo.Gledam kroz onaj prljavi autobuski prozor i ne mogu se cudu nacudit. Kad sam se malo bolje zagledala, uvidjela sam da je to onaj "nas pedercic" Deen na ogromnom plakatu i to potpuno go!!! Razlijepio se ko onaj neki zuti komarac i plasi ljude. Ma od njega nije nista drugo ni bilo za ocekivat. Na press konferenciji je izjavio:
